GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE

42°58'N, 17°E
Grad Korčula

276 km2
Površina

47 km
Duljina

8 km
Širina

Otok brežuljkastog reljefa

Broj otoka
50

Obalna linija
182 km

Morske struje
1-3 čvora

Sastav tla - vapnenac
dolomiti, lapor

Klupca 568 m/nm
Najviši vrh

Snijeg 2-5cm
jednom u 3-5 godina

Salinitet
38 promila

Plima
30 cm

BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

ŽIVOTINJSKI SVIJET
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Hobotnica
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Red fish
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Fish
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Fish net
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Lobster
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Grilled fish
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Muflon
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Mungos
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Octopus
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Red fish
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Fish
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Fish net
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Lobster
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Grilled fish
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Muflon
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Fauna-Mungos

Od sisavaca, uz mungose, kune, lasice i zeca, posebno je zanimljiv čagalj - posljednja europska životinja tog roda (canis aureus).
Od početka osamdesetih godina na dalmatinske otoke preplivavaju u većem broju divlje svinje kojih nikada na otoku nije bilo.
Od radnih se životinja na otoku koriste magarci i mazge, a poradi mlijeka i mesa drže se koze i manji broj ovaca i svinja. More oko Korčule bogato je ribom. S barke se često vide i jata ptica ronaca, te u letu ponad valova ribe-lastavice.

Posebno bogatstvo životinjskoga svijeta na otoku čine kukci-kornjaši, gmazovi i ptice.
Od gmazova posebno je zanimljiva najveća europska zmija - zakonom zastićeni neotrovni četveroprugi kravosas ili "kravosica" koji naraste do 3 metra dužine. Posebna je atrakcija glavor - gušter s zakržljalim nogama - kojega mnogi zamjenjuju s nekom od zmija, a riječ je o plahom i čovjeku korisnome gušteru.
Ptice su brojne i gost može uživati u njihovome pjevu - od kosa do slavuja - i letu nad gustim šumama i bogatim poljima. U borovim šumama žive i ogromne sove-ušare, a od grabljivica su česti jastrebovi i sokolovi. Galebi su neizostavni dio korčulanskog krajolika, a na otok u doba seoba slijeću i velika jata ptica-selica.

BILJNI SVIJET
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Olives
Istražite Korčulu-Prirodna baština-White grapes
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Red grapes
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Vineyard
Istražite Korčulu-Prirodna baština-'Maginja'
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Bee
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Nature flower
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Orange
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Palms
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Pomegranate
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Olives
Istražite Korčulu-Prirodna baština-White grapes
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Red grapes
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Vineyard
Istražite Korčulu-Prirodna baština-'Maginje'
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Bee
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Nature flower
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Orange
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Palms
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Pomegranate

Posebno uz naselja i putove, te u dvorištima, nalaze se stabla i grmovi plemenitoga lovora (laurus nobilis l.).
Veliku vrijednost imaju ljekovito i aromatično bilje: kadulja, ružmarin, ruta, mažurana, metvica, mravinac. Mnoge se od samoniklih biljaka poput žutinice beru, kuhaju i jedu začinjene s maslinovim uljem.
Zbog vrijednoga drva prije su puno sađene murve - bijeli i crni dud, a poznat je drvored lipa u Blatu. U novije doba na Korčuli nalazimo mnoga ukrasna stabla, grmove i cvijeće kao što su palme, tamarisi, oleanderi, bugenvilija, agave, kaktusi i dr.

Korčulanska visoka šuma najviše se sastoji od alepskog bora (pinus halepensis mill.), primorskog bora (pinus maritima), crnog bora (pinus nigra), pina (pinus pinea l.), te zimzelenog primorskog hrasta 'česvine' (quercus illex l.). Uz ova se stabla u šumi pojavljuju još i divlja maslina (olea oleaster fiori), crni jasen (fraxinus ornus l.), igličasta smrika (juniperus oxycedrus l.) i dr. Uz naselja i putove se nalaze mnoga stabla čempresa (cypressus sempervirens l.).
Veliki dio površine pokriven je nižim raslinjem poznatim pod općim pojmom "makija". Uz grmove česvine i smrike u makiji su najvišse zastupljeni planika (arbutus unedo l.), mirta (myrtus communis l.), zelenika (phillyrea latifolia l.), lemprika (viburnus tinus l.), vrijes (erica arborea l.) i druge vrste. Svojim bijelim cvijetom i slatkim crvenim plodom u makiji se ističe planika.

KOČJE
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje Žrnovo
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje Žrnovo
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje
Istražite Korčulu-Prirodna baština-Brdo Kočje

Odmah kod ulaska u Žrnovo iz pravca Korčule desno uzbrdo odvaja se put za Brdo (0,5 km) - dio sela koji se usidrio među visokim stijenama i odakle se polazi na pješačenje prema Kočju - zaštićenom krajoliku sa zanimljivim dolomitnim stijenama kredne formacije (2,5 km).
Korčula je najšumovitiji veći hrvatski otok; pod šumom se nalazi 61% ukupne površine. Ostatak površine čine obrađene površine pod maslinama, vinogradima i drugim kulturama, a kamenjara ima manje od 5%.