svjetovne tradicije
Moreška - stara razglednica Moreška Korčula Moreška Sv. Todor Velika Kneževa Kula - stara razglednica

Posjetitelji iz cijelog svijeta su svjedoci uspomena na daleka stoljeća kroz izvođenje
mačevalačkog plesa moreške i lančanih plesova s mačevima kumpanije ( kumpanjije) i moštre.


viteške igre
Viteške borbe

TRADICIONALNI PLESOVI S MAČEVIMA

Posebnost grada Korčule i šest mjesta na otoku Korčuli su jednistveni plesovi s mačevima. Plesovi se tradicionalno izvode u dane svetaca zaštitnika Grada Korčule i mjesta u kojima se izvode kumpanija/ kumpanjija i moštra te tijekom ljetnih mjeseci u turističkoj sezoni.
Igre s mačevima kumpaniju, kumpanjiju, i moštru prati muzički instrument „mišnjica“ ( mijeh) i bubanj dok se moreška izvodi uz pratnju limene glazbe.
Nakon izvedbi igre s mačevima u mjestima na otoku, starinski ples plešu djevojke i mladići.
Ovaj ples se naziva stari bali ili tanac a izvodi se uz pratnju mišnjica. Tijekom 18. I 19. Stoljeća nastali su plesovi četvorka, vals, polka i manfrina koji se i danas izvode uz pratnju harmonike.U pregledu događanja nalaze se događanja u svim mjestima na području Grada Korčule; grad Korčula, Račišće, Žrnovo, Pupnat i Čara.

moreška
Moreška - ples s mačevima

MAČEVALAČKA IGRA-GRAD KORČULA

Mačevalačka igra moreška izvodi se redovito tijekom ljetnih mjeseci i na dan Sv. Todora, zaštitnika Grada Korčule (29. srpnja).

Dokumenti sa sigurnošću potvrđuju izvođenje moreške u 17. stoljeću, iako se pretpostavlja da je ova mačevalačka igra starija (16. st.- vezana za vježbanje tehnike mačevanja).

Kroz dijalog pratimo radnju u kojoj Moro (arapski kralj) otima ljepoticu „bulu“ i zatim slijedi borba vojski crnog i bijelog kralja. Moreška se sastoji od sedam kolapa i završava oslobađanjem bule i povratka voljenom Osmanu ( turskom kralju).
Moreška je nastala po uzoru na kulturne trendove europskih gradova tog vremena i izvođenja običaja i muzike. Danas se izvodi uz pratnju limene glazbe a kompoziciju za morešku je napisao g. Krsto Odak ( 20. st.).

kumpanija i moštra
Kumpanija - lančani ples

LANČANI PLESOVI
KUMPANIJA, KUMPANJIJA I MOŠTRA

izvode se u mjestima na otoku Korčuli ( Žrnovo, Pupnat, Čara, Smokvica, Blato i Vela Luka) s vrstom mačeva koji datiraju iz 16. i 17. st..
Skupina se sastoji od alfira (barjaktara) i izvođača-kumpanjola ili moštranata, koji plešu s mačem a predvodi ih kapitan. Izvedba započinjem dijalogom kojim kapitan traži dopuštenje od glavara za izvođenje „plesa od boja“. Kapitan predvodi koordinirane formacije lančanog plesa s mačevima u kojem svaki izvođač drži vrh mača susjednog kumpanjola/moštranta. Nakon niza povezanih figura slijede žustri pokreti mačevima kojima kumpanjoli /moštranti dokazuju svoju vještinu.
Lančani ples s mačevima; kumpanija i moštra se izvode uz pratnju mišnjica i bubnja. U kalendaru događanja istaknuti su dani kada se tijekom ljetnih mjeseci i o svetkovine dana mjesta izvode moštra i kumpanija (kumpanjija)

moštra
Moštra Postrana-Žrnovo

Moštra, ples s mačevima se izvodi u Žrnovu, u zaselku Postrana, na Veliku Gospu ( 15. kolovoza), uoči Sv. Roka, zaštitnika mjesta Postrane.

Kapitan predvodi koordinirane formacije plesa s mačevima u kojem svaki izvođač drži vrh mača susjednog moštranta. Nakon niza povezanih figura slijedi žustri pokreti mačevima kojima moštranti pokazuju svoju vještinu. Ples s mačevima moštra se izvode uz pratnju mišnjice i bubnja.



starinski plesovi
Kompanjoli Korčula

U vrijeme karnevala, na otoku Korčuli, održavali su se plesovi-“bali” koji se u Blatu naziva “Blatski tanac”, u Pupnatu i Žrnovu “Stari bali”, a u Čari i Smokvici “Tanac”.

Izvođenje lančanog plesa s mačevima “kumpanije” je često u vrijeme turističke sezone, a starinske tradicije žrtvovanja životinja su zamrle.

Usprkos suvremenom načinu života “kumpanjoli”, izvođači starinskog lančanog plesa, ustrajni su u očuvanju naslijeđenih tradicija.
Posebnost grada Korčule je tradicionalni ljetni karneval 30. lipnja: Maškarani doček pola Nove godine.

pjesmes otoka - KLAPE
Klapsko pjevanje - ženska klapa

Najveći dio narodnih pjesama s otoka su pjesme ribara i pomoraca, te njihovih djevojaka.

Neke od njih su brze i vesele, a neke postavljaju vječno pitanje mornareva povratka, a zvuk im je dvojan i pun čeznje.

Mnogi hrvatski mornari vjeruju da je najljepša hrvatska narodna pjesma ona koju u ljetnim večerima pjevaju ribari iz Vele Luke.





Tradicionalnazanimanja
Staro brodogradilište u Korčuli

Tradicionalna su zanimanja:

brodogradnja, kamenoklesarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, pomorstvo.

Svoju veliku važnost izgubilo je kamenoklesarstvo kojim se danas bavi tek 50-tak Korčulana, te šumarstvo i obrada drva.

Tradicionalna gradnja brodova iz domaćeg drva što je već od antičkih vremena predstavljalo najvažniji proizvod otoka zamijenjena je gradnjom u željezu (Korčula i Blato), te u stakloplastici (Vela Luka).

Korčulani su vješti i cijenjeni pomorci pod hrvatskom zastavom i zastavama drugih pomorskih nacija. Korčula je i najznačajnija hrvatska maslinarska regija, a ulje - proizvedeno na tradicionalan način - jedan je od poznatijih proizvoda otoka.

Od antičkih vremena do sredine 20. stoljeća Korčulani su umješno i uspješno obradjivali i prodavali svoj kamen po cijelom jadranskom prostoru. Visokovrijedni vapnenac s Korčule nalazi se ugrađen i u najpoznatije građevine svijeta poput crkve Haggia Sophia u Carigradu, parlamenta u Beču, vijećnice u Stokholmu, itd. Od njega su izgrađene najljepše javne i privatne zgrade dalmatinskih gradova poput Dubrovnika, Hvara, Kotora.

Ova je tisućljetna tradicija na pozornicu suvremene hrvatske kulture dovela, uz najvećega Frana Kršinića, i brojne druge kipare iz Korčule, Lumbarde i Žrnova: Radicu, Pallavicinija, Trpimira Ivančevića, braću Lozica, Steccu, Radovanovića, Jurjević-Kneza, Duhovića i dr.

Nad oltarom se diže remekdjelo Marka Andrijića - fina kamena nebnica (ciborij) s kipovima Navještenja iz 1486.

Glavni oltar je ukrašen oltarnom slikom velikog mletačkog slikara Jacopa Tintoretta iz 1550 (Jacopo Robusti Tintoretto, 1518-1594), a koja prikazuje 3 sveca- zaštitnika Korčule i Dalmacije: sveti Marko Evanđelista - zaštitnik Korčule, a sa strana sveti Jerolim - zaštitnik Dalmacije i sveti Bartul - zaštitnik brodograditelja.

Strop središnjeg broda korčulanske katedrale Sv. Marka podsjeća na unutrašnjost broda i veza je sa tradicionalnim korčulanskim zanatom - brodogradnjom.
Stanovnici Pupnata su se bavili sječom drva, skupljali smolu, te pravili vapno i drveni ugljen, a za potrebe zanatskih radionica u Korčuli. Još sredinom 20. stoljeća žene iz Pupnata na svojim mazgama i tovarima donose ogrjevno drvo u Korčulu.
U potkrovlju Gradskog muzeja se nalazi replika stare kuhinje. Na tome mjestu posjetitelj može steći uvid u funkcionalni raspored srednjovjekovne stambene kuće; prizemlje je rezervirano za poslovne sadržaje, na prvom i drugom katu se stanuje, a potkrovlje kao jedini ozračeni prostor služi kuhinji.


Otok Vrnik u neposrednoj blizini Korčule
Vrnik (visina 50 m) sa istoimenim selom najstariji je i najglasovitiji korčulanski kamenolom.
U slikovitom selu danas živi svega nekoliko obitelji koje iznajmljuju sobe i stanove turistima, a na otoku se nalazi 29 kamenoloma.
Na otočić voze jedino privatni čamci i taxi barke s gostima iz grada Korčule, samo u visokoj turističkoj sezoni.

Na obali uz zgradu mjesne škole nalazi se nova crkva Gospe od Pohođenja iz 1856., a pred jednim od kamenoloma na sjevernoj obali nalazi se stara crkva Gospe od Pohođenja iz 1674. Zapadno od Vrnika nalazi se poznati otok-kamenolom Kamenjak.

vjerske tradicije
Bratovštine u Korčuli Procesija Sv. Todor Korčula Sv. Todor - zaštitnik grada Procesija Korčula

U kući bratovštine Svetoga Roka ( osnovane 1575 godine ), nalaze se brojni vrijedni umjetnički predmeti, kipovi i slike.

Tradicionalna procesija proštenja "Perdun" održava se na 2. kolovoza na otoku Badiji.


Jacopo Tintoretto
Jacopo Robusti Tintoretto - Korčula

Glavni oltar je ukrašen oltarnom slikom velikog mletačkog slikara Jacopa Tintoretta iz 1550 (Jacopo Robusti Tintoretto, 1518-1594), a koja prikazuje 3 sveca - zaštitnika Korčule i Dalmacije:

Sveti Marko Evanđelista - zaštitnik Korčule,

sa strana Sveti Jerolim - zaštitnik Dalmacije

i Sveti Bartul - zaštitnik brodograditelja.

Nad oltarom se diže remekdjelo Marka Andrijića - fina kamena nebnica (ciborij) s kipovima Navještenja iz 1486.








bratovštinasvih svetih
Muzej ikona u Korčuli

Crkva i Bratovština Svih svetih spadaju među najstarije gradske tradicije.
Crkva je sagrađena početkom 15. stoljeća na mjestu starije crkve ( 10.st./13.st.) koja je bila prva stolnica korčulanskog biskupa (1300); u njoj je 1301. godine osnovana najstarija korčulanska bratovština Svih svetih ili Bratovština Dobre smrti.
Nasuprot ulaza u crkvu nalazi se ulaz u kuću bratovštine Svih svetih.
Na reljefima iznad ulaznih vrata vide se bratimi ove flagelantske bratovštine iz 1301.
U dvorani bratovštine Sv. Svetih, na oba zida, izložena je zbirka ikona s grčkog otoka Krete.
U ratu koji se od 1645. do 1669. vodio između Mletaka i Turske za otok Kretu (Kandija, kandijski ratovi) sudjelovala je i korčulanska ratna galija.
Rat je završio porazom Mletaka i općom evakuacijom mletačkog garnizona, uprave i svećenstva s otoka, te su tako s korčulanskom galijom na otok stigle zanimljive ikone nastale na temelju bizantske tradicije i utjecaja mletačkih slikarskih škola izmedju 14. i 17. stoljeća.

crkvasv. mihovila
Crkva Sv. Mihovila

Crkva svetog Mihovila (1408./1615), sučelice općinskoj vijećnici, odlikuje se ugodnim pročeljem i lijepim zvonikom "na preslicu".

Crkva je spojena s kućom bratovštine svetoga Mihovila koja je osnovana 1603. godine.

Dvorana bratovštine je puna izložaka koji svjedoče o bogatoj povijesti i visokim estetskim kriterijima Korčulana u proslim stoljećima.

Posebno su zanimljivi "torci"- voštane svijeće što se nose u procesijama oko grada, teške do 73 kilograma, a ovisno od težine imaju i imena - "Zero", "Primo" i dr.









Crkva Sv. Martina
Crkva svetog Vida spominje se u Žrnovu već krajem 13. Stoljeća.

Na brežuljku Mratinu nalazi se crkva svetoga Martina koja se spominje već 1329., a dograđivana je u 16.st.

U Žrnovu, u predjelu Postrana nalazi se, na vrlo atraktivnoj "piazetti", crkva svetoga Roka pred kojom se izvodi lančani ples "Moštra".

"Moštra" predstavlja borbu za obranu doma i izbor seoskoga kralja.

Gospe od Sniga - Pupnat
Pupnat; nalazi se na glavnoj otočkoj cesti, 13 km od grada Korčule i najviše je naselje na otoku.
Sakriven je u dolini između visokih brda kako ga neprijatelji i gusari s mora ne bi primijetili.
U selu i oko njega pronađeni su i nalazi iz ilirskih i rimskih vremena.
Sačuvane su mnoge starinske prizemnice pokrivene kamenim pločama, a posebno kompleks štala jugoistočno od sela.

Običaji i vjerske tradicije u Pupnatu se održavaju na svoj Dan na blagdan Gospe od sniga, 5. kolovoza i također 24. kolovoza na svoga Blaženog Marka iz Pupnata čiji se posmrtni ostaci nalaze u župnoj crkvi Gospe od sniga.