biljni i životinjski svijet - otok korčula

KOČJE - ŽRNOVO


Odmah kod ulaska u Žrnovo iz pravca Korčule desno uzbrdo odvaja se put za Brdo (0,5 km) - dio sela koji se usidrio među visokim stijenama i odakle se polazi na pješačenje prema Kočju - zaštićenom krajoliku sa zanimljivim dolomitnim stijenama kredne formacije (2,5 km).

Korčula je najšumovitiji veći hrvatski otok; pod šumom se nalazi 61% ukupne površine. Ostatak površine čine obrađene površine pod maslinama, vinogradima i drugim kulturama, a kamenjara ima manje od 5%.

biljni svijet


Korčulanska visoka šuma najviše se sastoji od alepskog bora (pinus halepensis mill.), primorskog bora (pinus maritima), crnog bora (pinus nigra), pina (pinus pinea l.), te zimzelenog primorskog hrasta "česvine" (quercus illex l.).
Uz ova se stabla u šumi pojavljuju još i divlja maslina (olea oleaster fiori), crni jasen (fraxinus ornus l.), igličasta smrika (juniperus oxycedrus l.) i dr.
Uz naselja i putove se nalaze mnoga stabla čempresa (cypressus sempervirens l.).

Veliki dio površine pokriven je nižim raslinjem poznatim pod općim pojmom "makija". Uz grmove česvine i smrike u makiji su najvišse zastupljeni planika (arbutus unedo l.), mirta (myrtus communis l.), zelenika (phillyrea latifolia l.), lemprika (viburnus tinus l.), vrijes (erica arborea l.) i druge vrste. Svojim bijelim cvijetom i slatkim crvenim plodom u makiji se ističe planika.

Posebno uz naselja i putove, te u dvorištima, nalaze se stabla i grmovi plemenitoga lovora (laurus nobilis l.).

Veliku vrijednost imaju ljekovito i aromatično bilje: kadulja, ružmarin, ruta, mažurana, metvica, mravinac. Mnoge se od samoniklih biljaka poput žutinice beru, kuhaju i jedu začinjene s maslinovim uljem.
Zbog vrijednoga drva prije su puno sađene murve - bijeli i crni dud, a poznat je drvored lipa u Blatu.
U novije doba na Korčuli nalazimo mnoga ukrasna stabla, grmove i cvijeće kao što su palme, tamarisi, oleanderi, bugenvilija, agave, kaktusi i dr.

životinjski svijet

Posebno bogatstvo životinjskoga svijeta na otoku čine kukci-kornjaši, gmazovi i ptice.


Od gmazova posebno je zanimljiva najveća europska zmija - zakonom zastićeni neotrovni četveroprugi kravosas ili "kravosica" koji naraste do 3 metra dužine.
Posebna je atrakcija glavor - gušter s zakržljalim nogama - kojega mnogi zamjenjuju s nekom od zmija, a riječ je o plahom i čovjeku korisnome gušteru.

Ptice su brojne i gost može uživati u njihovome pjevu - od kosa do slavuja - i letu nad gustim šumama i bogatim poljima.
U borovim šumama žive i ogromne sove-ušare, a od grabljivica su česti jastrebovi i sokolovi.
Galebi su neizostavni dio korčulanskog krajolika, a na otok u doba seoba slijeću i velika jata ptica-selica.

Od sisavaca, uz mungose, kune, lasice i zeca, posebno je zanimljiv čagalj - posljednja europska životinja tog roda (canis aureus).

Od početka osamdesetih godina na dalmatinske otoke preplivavaju u većem broju divlje svinje kojih nikada na otoku nije bilo.

Od radnih se životinja na otoku koriste magarci i mazge, a poradi mlijeka i mesa drže se koze i manji broj ovaca i svinja.

More oko Korčule bogato je ribom. S barke se često vide i jata ptica ronaca, te u letu ponad valova ribe-lastavice.

izdvajamo

1

KOČJE - ŽRNOVO
obiluje raznovrsnom i rijetkom vegetacijom kao i slikovitim krajolicima

2

Uživajte u prekrasnom biljnom i životinjskom svijetu otoka Korčule